Kivi (voće)
| Kivi | |
|---|---|
 Plodovi kivija | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Red | Ericales |
| Porodica | Actinidiaceae |
| Rod | Actinidia |
| Vrste | |
Kivi (lat. Actinidia deliciosa) je biljka iz porodice Actinidiaceae porijeklom iz Kine.
Karakteristike
Kivi (odnosno Actinidia deliciosa) je čvrsta, drvenasta, listopadna biljka puzavica. Listovi stoje naizmjenično, a izgled listova varira zavisno od sorte: široki ili izduženi, ovalni ili srcoliki. Donja strana listova je obrasla mehkim dlačicama. Kivi je dvodomna biljka, što znači da ima muške i ženske cvjetove na zasebnim jedinkama. Cvjetovi stoje pojedinačno ili u cvatovima, koji izrastaju iz baze lista. Cvjetovi su bijeli, veliki od 4–5 cm, ugodnog mirisa. Plodovi su ovalni ili jajasti, dugi do 8 cm i široki do 5 cm. Kora im je tanka, obrasla malenim dlačicama. Obično su smeđe, rijetko zelene boje. Tijelo ploda je sočno, staklasto, i zavisno od sorte svijetlo do tamno zeleno.
Historija
Kivi je porijeklom iz južne Kine, gdje je proglašen "nacionalnim voćem".[1] Odatle se proširio na Novi Zeland, početkom 20. vijeka, gdje su zasađene prve plantaže oko grada Avondale 1924. godine. Tek 1940-tih počinje se uzgajati za potrebe tržišta. Danas je najveći proizvođač kivija Italija, a slijede Novi Zeland, Čile, Francuska, Grčka, Japan i Sjedinjene Američke Države.
Hemijski sastav
| 100 g ploda kivija sadrži: | |||||||
| kcal | kJ | voda (g) | masnoće (g) | kalijum (mg) | kalcijum (mg) | magnezijum (mg) | Vitamin C (mg) |
| 61 | 255 | 83,07 | 0,52 | 312 | 34 | 17 | 92,7 |
Izvor: USDA National Nutrient Database for Standard Reference
Reference
Vanjski linkovi
Kako je kivi dobio ime (engl.)
