Led
| Tundra | |
| Tajga/borealne šume | |
| Planinski travnjaci i šikare | |
| Crnogorične šume umjerenog pojasa | |
| Tropske i suptropske crnogorične šume | |
| Umjerene listopadne i mješovite šume | |
| Mediteranske šume i makije | |
| Tropske i suptropske vlažne listopadne šume | |
| Tropske i suptropske suhe listopadne šume | |
| Umjereni travnjaci, savane i šikare | |
| Tropski i suptropski travnjaci, savane i šikare | |
| Pustinje i vegetacija sušnih područja | |
| Plavljena travna vegetacija | |
| Riparianska zona | |
| Vlažno područje | |
Vodeni biomi
| |
| Jezero | |
| Priobalje | |
| Šume mangrova | |
| Šuma kelpa | |
| Koraljni greben | |
| Neritička zona | |
| Epikontinentalni pojas | |
| Pelagijska zona | |
| Bentos | |
| Hidrotermalni izvori | |
| Hladni izvori | |
| Led | |
Drugi biomi
| |
| Endolitska zona | |
Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Pri temperaturi od 0°C voda pod normalnim tlakom prelazi u čvrsto stanje. Pri smrzavanju volumen vode u ledenom stanju povećava se za otprilike 1/9.
Zato se led smatra jednim od najjačih prirodnih mehaničkih uzroka drobljenja stijena. Opetovanim zamrzavanjem u porama stijena iste se šire, postaju pukotine dok na kraju ne razlome stijenu.
Led se nalazi u velikim količinama oko Zemaljinih polova i na visokim gorama te ga se može smatrati krutinom koja oblikuje reljef gotovo poput stijena stijenom (Arktik, Antarktik, ledenjaci). Odlamanjem velikih komada polarnog leda nastaju ledeni brijegovi koji mogu otplutati i na relativno niže (ispod 50 stupnjeva) geografske širine.
No, led nije samo svojstvo vode kao krutine. U stvari takva vrsta leda naziva se vodeni led. gotovo svaki plinoviti spoj može pri određenim temperaturama i tlaku postići stanje leda. U Svemiru je poznato postojanje vodenog leda, no znatno češće su pojave npr. metanskog leda na Plutonu ili amonijevog leda na nešto bližem Uranu.
