Timok
Timok | |
|---|---|
| rijeka | |
 | |
| Položaj | |
| Države | Srbija, Bugarska (granica) |
| Naselja | Zaječar |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | od izvora Svrljiškog Timoka do ušća: 203 km |
| Površina porječja | 4630 km2 |
| Istjek | |
| • Prosječni | 24 m3 |
| Plovna od – do | nije |
| Tok rijeke | |
| Izvor | sutoka: Bijeli Timok i Crni Timok |
| • Nad. vis. | 1078 m |
| • Koord. | 43°55'12"N, 22°17'52"E |
| Ušće | |
| • Koord. | 44°12'49"N, 22°40'13"E |
| Ulijeva se u | Dunav |
Timok je rijeka u Istočnoj Srbiji i Bugarskoj. Zapravo, Timok je skup rijeka s istim imenom i različitim pridjevom ispred (Crni Timok, Bijeli Timok, Svrljiški Timok, Trgoviški Timok). Od izvora Timoka (Svrljiškog Timoka) do ušća (Velikog Timoka) u Dunav ima 203 km. Rijeka teče kroz Srbiju, a posljednjih 15 km predstavlja granicu Srbije i Bugarske. Ušće se nalazi na nadmorskoj visini od 28 m, što predstavlja i najnižu točku u Srbiji. Timok je dio Crnomorskog sliva s protokom od 24 m³/s, a može dosegnuti i 40 m³/s.
Timok je dao ime oblasti kroz koju protječe (Timočka krajina), buni protiv Milana Obrenovića 1883. godine (Timočka buna), jednom slavenskom plemenu koje se tu nastanilo u 6. stoljeću (Timočani) i jednom tračkom plemenu iz antičkog doba (Timahi).
Ekonomija i zagađenost
Kod sela Čokonjar u Istočnoj Srbiji između 1947. i 1951. godine izgrađena je hidrocentrala Sokolovica. Cjelokupan hidroenergetski potencijal nije iskorišten.
Posljednjih desetljeća rijeka je znatno zagađivana otpadnim vodama iz Borskog bazena, što je kao posljedicu izazvalo zagađenje Dunava olovom, bakrom i kadmijem.
Kroz dolinu rijeke prolazi magistralni put i pruga Niš-Prahovo.