Uji
Uji
宇治市 | |||
|---|---|---|---|
|
|||
| Koordinate: 34°53.4′N 135°47.59′E / 34.8900°N 135.79317°E | |||
| Država | |||
| Pokrajina | Kansai | ||
| Prefektura | Kyoto | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Daisaku Kadokawa | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 67,55 km2 | ||
| Stanovništvo (2011.) | |||
| - Grad | 189.591[1] | ||
| - Gustoća | 2.811,7/km2 | ||
| Vremenska zona | Japansko standardno vrijeme (UTC+9) | ||
| Poštanski broj | 611-8501 | ||
| Pozivni broj | 0774-22-3141 | ||
| Službena stranica www.city.kyoto.jp | |||
| Karta | |||
Lokacija grada u prefekturi Kyoto | |||
Uji (jap. 宇治市, Uji-shi; čita se "Uđi-ši") je grad u predgrađu Kyota; drugi po veličini grad prefekture Kyoto u središtu otoka Honshu (Japan). Grad leži na rijeci Uji koja izvire iz jezera Biwa.
U starom dijelu grada nalaze se Svetište Ujigami i Hram Byodo-in, koji su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji 1994. godine, pod imenom "Spomenici starog Kyota (Kyoto, Uji i Otsu)"[2].

Historija

U 4. stoljeću sin cara Ōjina osnovao je palaču u Ujiju. Tu su se odigrale tri bitke za japansko prijestolje, nazvane bitkama Uji-gawa, 1180. i 1184. godine (Genpei rat, 1881.-85.) i 1221. godine (Jōkyū rat).
Šogun Ashikaga Yoshimitsu (1358.-1408.) je promovirao uzgoj zelenog čaja u području Ujija. Od tog vremena Uji je postao važan za proizvodnju i distribuciju zelenog čaja vrhunske kvalitete. Tsuen čaj se poslužuje od 1160. god. i još uvijek se prodaje u najstarijim čajanama u Japanu, a možda i svjetu - Tsuen čajanama.
Posljednje poglavlje "Priče o Genji" se odigrava u Ujiju, što privlači književne turiste.
U 15. stoljeću, šoguni su u Uji donijeli posebne vrste posuda za čaj s Filipina. koje se i dans koriste u japanskoj ceremoniji čaja, a postale su zaštitnim simbolom grada Ujija.
Znamenitosti
Većinu posjetitelja Ujija privlače stoljetne povijesne znamenitosti koje uključuju mnoga šintoistička svetišta i budistički hramovi. Među najpoznatijima su šintoističko svetište Ujigami (宇治上神社 Ujigami-jinja), izgrađeno 1060. (što ga čini najstarijim šintoističkim hramom u Japanu), i hram Byōdō-in koji su upisani kao UNESCO-va svjetska baština, kao dio "Spomenika starog Kyota". Byōdō-in (平等院), najimpresivnija budistička građevina u Japanu, sa svojom Amida dvoranom (Dvorana Feniksa) izgrađenom 1053. godine, je čak istaknuta na stražnjoj strani novčanice od 10 ¥.
Ostali vjerski objekti uključuju Mampuku-ji, glavni hram zen sekte Ōbaku, izgrađen u kineskom Ming stilu 1661. godine i zen hram Kōshō-ji, sa svojim Kotozaka portalom (uokvirenim gustom šikarom višnja, kerria, azaleja i stabala javora, koja dramatično mijenjaju boju mjenom godišnjih doba) izgrađenim 1648. godine. Također značajan je Mimurodo-ji, koji je poznat po svom obilju ljubičastih hortenzija. Grad također ima brojna mala šintoistička svetišta. Uz nekoliko iznimaka, većina važnih povijesnih lokaliteta se nalazi unutar pješačke udaljenosti jedna od druge, i svi su jednostavno pristupačni željeznicom.
Stanovništvo
Prema podacima sa popisa, u gradu je 2005. godiine živelo 189.591 stanovnika.
| 1995. | 2000. | 2005. |
|---|---|---|
| 184.830 | 189.112 | 189.591 |
-
Torii portal svetišta Ujigami -
Dvorana Haiden svetišta Ujigami -
Glavna dvorana hrama Mampuku-ji -
Dvorište hrama Kōshō-ji -
Pagoda hrama Mimuroto
Zbratimljeni gradovi
Uji je zbratimljen sa slijedećim gradovima:
Izvori
- ↑ „Population Census”. StatisticsBureau.
- ↑ Spomenici starog Kyota na službenim stranicama UNESCO-a (en) Preuzeto 14. rujna 2011.
Vanjske veze
- Službena stranica grada Ujijta
- Znamenitosti Ujija Arhivirano 2011-09-30 na Wayback Machine-u (en)
| U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Uji, Kyoto |

